Obje kompanije prefereiranog konzorcija za ulaganje u termoelektranu „Plomin C“ dosada su osumnjičene i osuđivane zbog korupcije.
Prema istraživanju kojeg je napravila mreža CEE Bankwatch http://bankwatch.org/, osim japanske tvrtke Marubeni, o čijim koruptivnim skandalima su već izvještavali hrvatski mediji, njihov francuski partner Alstom još je poznatiji po koruptivnom djelovanju.
Alstom i/ili njegovi zaposlenici su proglašeni krivima za kaznena djela korupcije u najmanje sedam slučajeva u sedam godina na različitim kontinentima, te su pod istragom zbog još nekoliko slučajeva, uključujući i TE „Šoštanj 6“ u Sloveniji. Nedavno je Britanski ured za prevaru optužio britansku podružnicu Alstoma za plaćanje oko 8,5 milijuna dolara mita u periodu između 2000. i 2006. radi dobivanja poslova u Indiji, Poljskoj i Tunisu. Alstom je bio pod prismotrom norveškog Ministarstva financija od 2011, nakon što je njihovo Vijeće za etiku 2010. preporučilo isključenje Alstoma iz državnog mirovinskog fonda.
“Nakon godina nadzora slučaja Šoštanj u Sloveniji, gdje su tužitelji istraživali Alstom zbog sumnje u korupciju, nevjerojatno je vidjeti kako je ova kompanija odabrana kao poželjni ponuditelj u susjednoj Hrvatskoj”, rekla je Pippa Gallop iz mreže CEE Bankwatch. “Možemo se samo nadati da Plomin C neće postati sličan debakl kao Šoštanj 6, koji se pokazao pogubnim i precijenjenim projektom u kojem je napravljeno mnogo grešaka koje slovenska Vlada više ne može riješiti.“
Marubeni je bio uključen u dva velika slučaja korupcije u roku od tri godine, za koje je trebao platiti kaznu od 88 miliona dolara te 54,6 miliona dolara. Kao rezultat toga, Japanska agencija za međunarodnu suradnju odlučila je u martu ove godine uskratiti kreditiranje tkompaniji Marubeni na period od 9 mjeseci.
Odabir ovih tkompanija za preferentne ponuditelje za „Plomin C“ neshvatljiv je potez HEP-a i Vlade. Reputacija koja prati Marubeni i Alstom ukazuje na potrebu da hrvatska javnost i institucije pobliže prate proces pregovora između HEP-a i ove dvije kompanije. Postoji opravdana bojazan da bi sklapanje ugovora s njima imalo izrazito štetne financijske posljedice za hrvatske građane.
TE „Plomin C“, osim što bi utjecao na klimatske promjene, što bi imao negativan utjecaj na zdravlje građana i što je u suprotnosti s prostornim planom Istarske županije, predstavlja i velik ekonomski rizik:
• Projekt se oslanja na uvoz ugljena i doprinijeti postizanju energetske neovisnosti Hrvatske.
• Bivši direktor za izgradnju postojeće TE „Plomin 2“ dr. Enco Tireli izračunao je kako će „Plomin C“ biti ekonomski neodrživ.
• HEP investitorima nudi ugovor u kojem se obvezuje da će otkupljivati najmanje 50 posto električne energije proizvedene u periodu od najmanje 25 godina. Prema analizi mađarskog udruženja okolišnih pravnika (EMLA), ovakav ugovor vjerojatno će biti protuzakonit s aspekta zakonodavstva EU o državnim potporama.