Stanje okoliša u Zvorniku

Izgradnja sanitarne deponije na lokalitetu Crni vrh, problem divljih deponija u općini Zvornik, i stanje okoliša u Zvorniku

Općina Zvornik prostire se na površini od 387 četvornih kilometara i nalazi se u sjeveroistočnoj Bosni. Grad Zvornik leži na istočnim obroncima Majevice na nadmorskoj visini od 146 metara.
Općina Zvornik graniči sa općinama Šekovići, Osmaci, Kalesija, (na zapadu), Bratunac, Milići, Vlasenica, (na jugu), Lopare, Ugljevik i Bijeljina (na sjeveru), a na istoku rijekom Drinom i Republikom Srbijom.
Največi problem u općini Zvornik jesu odlagališta krutog otpada, te divlje deponije kojih ima prilično mnogo.

Tom prilikom razgovarala sam sa predsjednikom općinskog odbora SDA općina Zvornik, gospodin Nedim Čivić.

Deponije su mesta gde se odlaže otpad. Predstavljaju najjednostavniji, najjeftiniji i tako i najzastupljeniji način odlaganja otpada. Gotovo 80% otpada u Evropi se odlaže na deponijama. Najpogodniji su krateri u zemlji zaostali od kamenoloma ili rudnika.

Kada se otpad postavi u krater, preko se naspe zemlja i na taj način dobijaju slojevi.
Pri ovome se vodi računa da kišnica koja dođe u dodir sa otpadom ne dođe do rijeka i tako ih zagadi. Ipak, postoje i deponije koje se ne zatrpavaju zemljom, ali gdje se vodi računa da ispunjavaju neke uslove (da ne budu blizu grada, rijeke ili podzemne vode, da ne budu na vjetrovitom mjestu i sl.).

Deponija koja ne zadovoljava ove uslove i nije verifikovana od strane stručnih službi naziva se divlja deponija.
U mnogim općinama prikupljanje kabastog otpada uopće nije regulirano i obično se takav otpad odlaže na lokalnim odlagalištima na osnovu pojedinačnih dogovora, kao i na brojnim drugim neprimjerenim lokacijama, poput polja, područja uz ceste i obala rijeka. Kao posljedica toga, diljem zemlje se može primijetiti ogromna količina odbačenog namještaja, rastavljenih auta, starih frižidera i raznih drugih vrsta otpada.

Naknada za zbrinjavanje otpada varira od grada do grada, ali općenito se može reći da je nedovoljna. Općinska komunalna preduzeća također prikupljaju medicinski otpad i određene vrste industrijskog otpada, koji zatim odlažu na lokalna odlagališta.

Predstavnici 9 opština sjeveroistočnog dijela BiH potpisali su u Zvorniku sporazum o osnivanju međuopštinskog savjeta za realizaciju projekta regionalne deponije.

Sporazum su potpisali predstavnici opština Zvornik, Bratunac, Vlasenica, Šekovići, Srebrenica, Milići i Osmaci iz RS, kao i Kalesija i Sapna iz Federacije BiH.

Regionalna deponija Crni vrh

Riječ je o deponiji za čvrsti otpad koja ce biti građena na lokalitetu Crni vrh, nedaleko od Zvornika. U izgradnju deponije će biti investirano oko 5 miliona dolara koji će biti obezbjeđeni kreditima Svjetske banke.
Očekuje se da deponija bude izgrađena do februara 2014, a njen kapacitet biće oko 41.500 tona otpada na godišnjem nivou, ali će to zavisiti od vremenskih prilika, jer će za postavljanje folija biti potrebno u kontinuitetu 45-60 dana bez padavina sa temperaturom višom od pet stepeni Celzijusovih.
Zbog nedostatka finansijskih sredstava sanitarna deponija na lokalitetu Crni vrh još nije otvorena, početak rada se predviđa do kraja 2014 godine.

Nedavno je širom BiH zatvoreno između 10 i 15% nelegalnih (divljih) odlagališta otpada, iako se procjenjuje da se i dalje koristi oko 1.100 ovakvih lokacija. Ti podaci se često ističu u vladinim dokumentima. Ne postoji jedinstveni registar nelegalnih odlagališta.

Prema podacima Fonda za zaštitu životne sredine RS, u RS-u je registrirano 250 nelegalnih odlagališta.
U FBiH postoji otprilike 340 nelegalnih odlagališta (Federalni plan upravljanja otpadom 2012-2017). Međutim, taj bi broj u stvarnosti mogao biti mnogo veći, s obzirom na činjenicu da mnoge takve lokacije nisu registrirane. Ponekad komunalna preduzeća uklone manja divlja odlagališta, ali nakon toga se pojave druga divlja odlagališta na drugim lokacijama.
Takva divlja deponija postoji na lokalitetu Crni vrh, na putu prema selu Snagovo.

Divlja deponija na lokalitetu Crni vrh

Količina proizvedenog komunalnog otpada u BiH je od 2003. godine u porastu.
Uzimajući u obzir da se prosječna godišnja količina proizvedenog komunalnog otpada po stanovniku na Zapadnom Balkanu (Albanija, Hrvatska, Srbija) kreće između 334 i 367 kg, prvobitno procijenjena godišnja količina u BiH u iznosu od 396 kg po stanovniku je bila iznad prosjeka.
Ako se uporede BDP i obrasci potrošnje u zemljama Zapadnog Balkana, korigirani podatak o godišnjoj količini proizvedenog komunalnog otpada u BiH od 332 kg po stanovniku je realniji. S druge strane, u poređenju s prosjekom EU27 koji iznosi više od 522 kg po stanovniku (EEA, septembar 2010), cifre za BiH su značajno niže, što je uglavnom posljedica nižeg BDP-a i različitih potrošačkih navika.

Problemu velikog broja nelegalnih deponija potrebno je pristupiti sistemski.
Najbolji pristup rješavanju tog problema je da se planiraju i provedu mjere za sprečavanje ponovnog nastajanja takvih deponija, kao npr.: postavljanje vidljivih znakova o zabrani odlaganja otpada na ugroženim lokacijama, poboljšano praćenje, uvođenje službi za nadzor, intenziviranje sankcija itd.
Međutim, pored represivnih mjera, na određenim područjima je potrebno poboljšati nivo pokrivenosti uslugom zbrinjavanja otpada.

Sistemski pristup tom problemu zahtijeva direktnu saradnju između komunalnih preduzeća, općinskih institucija, komunalnih redara i inspekcija.
Pored toga, jedna od ključnih aktivnosti za sprečavanje nelegalnog odlaganja je obrazovanje i provođenje kampanja za podizanje javne svijesti o adekvatnom upravljanju otpadom, odvojenom prikupljanju otpada, reciklaži i negativnom utjecaju divljih deponija na zdravlje ljudi i okoliš

, , , , , ,

Powered by WordPress. Designed by WooThemes