Trideset kilometara od austrijske granice, na sjeveru Slovenije u mjestu Šoštanj se nalazi istoimena termoelektrana na lignit – Termoelektrarna Šoštanj ili “TEŠ” u vlasništvu državne elektroprivrede – HSE (Holding Slovenske elektrarne doo).
Postrojenje se trenutno sastoji od pet jedinica. Blokovi 1 i 2, izgrađeni u 1950-ima su zatvoreni, 3. očekuje zatvaranje, a 4 i 5 su predviđeni za zatvaranje 2016. godine. Novi, šesti blok (TEŠ 6), snage 600 MW je počeo probni rad u 2014. godini.
Podaci o TEŠ6:
• Planirani životni vijek elektrane je 40 godina.
• Ukupan instalirani kapacitet je 600 MWe ili 545,5 MW.
• Planiran je rad od 6650 časova godišnje.
• Planirana proizvodnja električne energije je oko 3,5 TWh godišnje
• Planirane emisije CO2 su oko 3 150 kt godišnje
• Potrošnja lignita će biti oko 440 kg/h ili 2.926.000 t godišnje
• Lignit će uglavnom dolaziti iz obližnjeg rudnika Velenje.
Uprkos činjenici da nije bio službenim energetskim planovima Slovenije, TEŠ6 se prvi put pojavio u Rezoluciji o Nacionalnim razvojnim projektima za period od 2007-2013, koji je usvojen u oktobru 2006. godine. Ukupna vrijednost projekta TEŠ6 procijenjena je na 602 miliona eura, financiranih iz privatnih fondova. Krajem 2009. godine, projekt je prvi put skrenuo pažnju javnosti kada je EBRD pokrenuo javnu raspravu. U to vrijeme, investitori su tvrdili da će ulaganje biti vraćeno za samo 6 godina, da će proizvodna cijena struje biti 39-58 EUR/MWh, te da će investicija osigurati najmanje 3500 radnih mjesta za narednih 40 godina.
TEŠ6 u stvarnosti Konačna procjena troškova za izgradnju TEŠ6 je na nivou od oko 1.43 milijarde eura.
Od toga, 550 miliona eura će biti obezbjeđeno putem kredita Evropske investicione banke, 200 miliona eura kroz kredit Evropske banke za obnovu i razvoj, 515 miliona od kapitala vlasnika, 83 miliona eura su kreditna sredstva od strane Holding Slovenske elektrarne i preostalih 80 miliona će se obezbjediti putem komercijalnih kredita. Procjenjuje se da će biti osigurano 200 stalnih radnih mjesta do 2050. godine.
Trenutna procijenjena proizvodna cijena električne energije je u rasponu od 55-61 EUR/MWh. Uz prosječnu osnovnu veleprodajnu cijenu za 2014. godinu od 31,4 EUR/MWh, TEŠ6 će da stvara 23,6 eura gubitka sa svakim proizvedenim megavat časom. Sa planiranom proizvodnjom od 3,5 TWh godišnje procijenjuje se da će, u prvih nekoliko godina rada, TEŠ6 stvarati oko 82,6 miliona eura gubitka godišnje (na bazi najniže procijenjene proizvodne cijene od 55 EUR/MWh). Ukoliko proizvodna cijena bude veća rasti će i gubici.
Ključni problem je bio ogroman porast ukupne cijene projekta.
Kako istraga slovenske policije otkriva, veliki dio povećanja cijene je uzrokovan korupcijom. U vrijeme kada je izabran glavni dobavljač opreme, zakon u Sloveniji je bio nejasan o tome da li je TEŠ predmet pravila javne nabavke. Tenderska procedura je sprovedena, ali je pravni vakuum dozvolio da taj proces bude zahvaćen korupcijom zbog sukoba interesa od strane jedne od uključenih kompanija. Procjenjuje se da je Alstom, glavni dobavljač opreme za TEŠ6, neopravdano stekao gotovo 285 miliona eura na ovom poslu.
Slijedeći ključni problem je da je investicija izračunata na temelju visoke prodajne cijene električne energije, ali realnost tržišta je da je prodajna trenutno vrlo niska. Realni tržišni podaci o predviđanjima za Evropsku energetsku berzu ne pokazuju znake oporavka cijene, a cijene za 2017 i 2018 ostaju na nivou 32-35 EUR/MWh. Za TEŠ6 to znači oko 70-80 miliona eura gubitka godišnje, ako bude radila punom snagom.
Još jedan ključni problem TEŠ6 projekta je njegovo gorivo: ugalj, ili preciznije – lignit. Cijena uglja je jedan od ključnih elemenata ekonomije projekta, ali i energija, sadržana u lignitu (kalorijska vrijednost). Ta dva elementa su išla u pogrešnom smjeru, nakon što se projekat već smatrao završenim.
Nakon što se našao u problematičnoj finansijskoj situaciji, menadžment TEŠ-a je počeo planirati rezove. Jedna od mogućih opcija je smanjenje zaposlenih: u cilju optimizacije rada TEŠ-a, od 452 trenutno zaposlena radnika polovina će biti otpuštena. Osim poslova u TEŠ, i radna mjesta u rudniku Velenje, koja su trebala biti ‘zaštićena’ izgradnjom TEŠ6, su pod znakom pitanja. To opet pokazuje da je ekonomska realnost surovija od lijepo prezentirane slike zapošljavanja u periodu kada je planirana izgradnja TEŠ6.
Veliki dio od 550 miliona eura EIB kredita (440 miliona eura) je podržan državnom garancijom od strane Republike Slovenije. Postoji sve više i više signala da će ova garancija morati biti napaćena. Pored toga, ključni akteri energetskog sistema u Sloveniji planiraju nove doprinose za TEŠ6, koji će biti plaćani od strane potrošača. Ovaj „Dodatak za TEŠ6“ bi donio 30 miliona eura prihoda godišnje koji bi pokrili gubitke TEŠ6. Na ovaj način, poreski obveznici i krajnji potrošači će biti ti koji će plaćati finansijske gubitke projekta TEŠ6.
TEŠ6 bi trebao biti ozbiljna lekcija za druge vlade u jugoistočnoj Evropi.
Skoro polovina planiranih novih energetskih kapaciteta na zapadnom Balkanu dolazi od uglja. Među projektima koji su trenutno u razvoju su:
• Stanari (u izgradnji), Ugljevik III, Tuzla 7 i Banovići u Bosni i Hercegovini
• Plomin C u Hrvatskoj
• Kosovo C na Kosovu
• Pljevlja II u Crnoj Gori
• Kolubara B i Kostolac B3 u Srbiji
Ako ekonomska strana ovih investicija bude planirana na sličan način kao i TEŠ6, ovi projekti će takođe praviti gubitke u javim financijama koje će otplaćivati buduće generacije. Stoga je imperativ da se izvuče lekcija iz slučaja TEŠ6. Iako je Slovenija uvijek bila percipirana kao jedna od najnaprednijih država nastalih iz bivše Jugoslavije, projekat TEŠ6 pokazuje da je i ona podložna korupciji. Ovaj slučaj nam pokazuje da cijela država može postati talac grupe lobista i da u konačnici sve troškove takvih projekata plaćaju njeni građani.