Projekat gospodarenja otpadom Marišćini

Hrvatska, odvajanje smeća

U Županijskome centru za gospodarenje otpadom Marišćini, vrijednom 277 miliona kuna, obavljaju se završni radovi, a početak rada tog pogona, u kojem će se obrađivati otpad iz Primorsko-goranske županije, očekuje se u prvoj polovini 2015., rečeno je u petak tokom obilaska gradilišta u prisustvu ministra zaštite okoliša i prirode Mihaela Zmajlovića i direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku efikasnost Svena Muellera.

Projekt Marišćina većim dijelom (71 posto) se sufinancira iz EU fondova, 5,4 posto osigurava Fond za zaštitu okoliša i energetsku efikasnost, a 23,6 posto grad Rijeka, Primorsko-goranska županija i nositelj projekta – tvrtka Ekoplus.

Centar, u kojemu će se moći obraditi 100.000 tona otpada na godinu, zapošljavat će 50-ak ljudi, a sastoji se od mehaničko-biološkog pogona za obradu otpada, tri odlagališne plohe, reciklažnog dvorišta, sustava za prikupljanje procjednih voda, uređaja za obradu odlagališnog plina i ostalih sadržaja.

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku efikasnost Sven Mueller rekao je da će sljedeći centar – Kaštijun biti gotov početkom sljedeće godine te da se razvijaju i drugi centri. Sljedećih šest centara aplicirat će za novac iz EU do polovice sljedeće godine, a ostalih pet je u pripremi, rekao je, dodajući da će se do kraja 2018. uspostaviti novi sistem, nakon čega će se zatvarati odlagališta.

U Hrvatskoj se do kraja 2018. najmjerava izgraditi 13 centara za gospodarenje otpadom, procijenjene vrijednosti od 4,8 milijardi kuna, čija je glavna zadaća obrada nerazvrstanog otpada iz kojeg se izdvajaju korisne sirovine i materijali za energetsku upotrebu kako bi se smanjila količina otpada koji će se trajno odlagati. Iz EU fondova osigurat će se do 70 posto novca za izgradnju, iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku efikasnost dio do 90 posto, a ostalo će osigurati regionalna i lokalna samouprava.

Ministar Zmajlović rekao je da s izgradnjom centara više neće biti ružnih slika odlagališta otpada s kojih se šire neugodni mirisi i počet će se gospodariti otpadom. U postrojenju Marišćini izdvajat će se korisne komponente otpada, ono što se može reciklirati, a ono što ne treba, opasno je i ne smije završiti na odlagalištu će se zbrinuti i obraditi”, rekao je ministar, ističući da u Europi ima oko 350 takvih i sličnih postrojenja s modernom tehnologijom.

Potvrdio je da se projekti nastavljaju i da će se izgraditi 13 centara do 2018., nakon čega treba maksimalno smanjiti odlaganje otpada, a u roku od godinu dana klasična odlagališta postat će prošlost.

Na pitanje o rokovima, Zmajlović je odgovorio da će sljedeće godine šest centara biti spremno za apliciranje na EU fondove te da će nakon toga biti objavljeni natječaji za radove. “Dinamika koju smo uzeli jamči nam da ćemo do 2018. izgraditi najveći dio centara”, rekao je, dodajući kako “prijete penali” ako se rokovi ne budu poštovali. No, istaknuo je, ne radi se zbog penala, nego građana i okoliša. Ocijenio je da je riječ o velikim ulaganjima te da će svaka kuna biti potrošena na bolji ekološki standard i otvaranje novih radnih mjesta, među ostalim i u recikliranju otpada.

Župan Zlatko Komadina rekao da je riječ o prvom takvom projektu u Hrvatskoj kojim se omogućuje “manja cijena konačnog zbrinjavanja komunalnog otpada, o modernom pogonu, te smetlišta više neće biti”.

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel rekao je kako mu je drago što se projekt približava kraju. “U potpunosti ćemo riješiti problem zbrinjavanja i gospodarenja otpadom u gradu i županiji u skladu s europskim standardima”, dodao je.

Nakon obilaska Marišćine, ministar Mihael Zmajlović i direktor Fonda Sven Mueller razgovarali su u Kastvu s gradonačelnikom Ivicom Lukanovićem o projektima zaštite okoliša i energetske efikasnosti u tom gradu.

Potpisan je ugovor o energetskom certificiranju zgrada u vlasništvu grada, a najavljeno je i energetsko certificiranje javne rasvjete.