U Hrvatskoj gospodarskoj komori u ponedjeljak je predstavljen dvogodišnji EU projekt “Niskougljični razvoj u jugoistočnoj Europi” koji služi za pripremu izrade Strategije niskougljičnog razvoja u Hrvatskoj.
Višnja Grgasović iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode rekla je da u tom projektu, koji je pokrenut u decembru 2012., uz hrvatsko resorno ministarstvo sudjeluju ministarstva iz Slovenije, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Albanije, a zadatak je projekta pomoći razvoju kapaciteta institucija nadležnih za klimatske promjene. U okviru projekta provest će se dio niskougljične strategije koji se odnosi na smanjenje emisija iz sektora poljoprivrede i šumarstva.
Također su predstavljeni prvi projekti s područja klimatskih promjena koje u potpunosti financira Hrvatska – “Poboljšanje izvješćivanja u sektoru Korištenja zemljišta, promjena u korištenju zemljišta i šumarstva u Prvom obvezujućem razdoblju Kyotskog protokola” i “Nadogradnja Nacionalnog sustava za izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova za provedbu Odluke Europskog parlamenta i Vijeća”.
Nirvana Franković Mihelj iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost rekla je da su višestruki razlozi za izdvajanje financijskih sredstava na nacionalnoj razini za rješavanje problematike klimatskih promjena.
Više stotina vrhunskih znanstvenika uključeno je u izradu “Petog izvješća o procjeni” Međuvladinog panela o promjeni klime. Oni upozoravaju da su klimatske promjene stvarnost koja nas već sada suočava s negativnim posljedicama, a sutra može biti i bitno lošija ako se ne poduzmu značajnije aktivnosti na razini međunarodne zajednice.
Franković Mihelj kaže da je pitanje klimatskih promjena vrlo složeno, obuhvaća sve sektore i sve djelatnosti, te se ne može dugoročno i kvalitetno rješavati samo na razini jedne ili dviju institucija.
“Zajedničko, usmjereno i dobro koordinirano djelovanje na svim područjima je pitanje od nacionalnog interesa, ne samo ako Hrvatska želi ispuniti svoje međunarodne i EU obveze, nego radi pravovremenog poduzimanja akcija i mjera za smanjenje negativnog utjecaja klimatskih promjena na društvo”, poručila je.
Franković Mihelj navela je obvezu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da financijska sredstva dobivena od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi koristi za smanjenje emisija stakleničkih plinova i prilagodbu klimatskim promjenama. Procjenjuje se da će od trgovanja emisijama u 2015. Fondu na raspolaganju biti oko 250 miliona kuna, za 2016. oko 300 miliona kuna i za 2017. oko 200 miliona kuna.