Sistematsko riješavanje pitanja zaštite okoliša u zemljama članicama Europske unije započeto je početkom 70-tih godina 20. vijeka kada su doneseni prvi zakoni i propisi u oblasti zaštite okoliša.
Voda je najprisutnija materija na planeti, jer u potpunosti sačinjava jednu od ukupno četiri velike zemaljske sfere – hidrosferu, a prisutna je u svakoj od preostale tri – atmosferi, litosferi i ekosferi.
Apsolutno je utvrđeno da je voda prisutna na Zemlji pre nego što se na njoj pojavio život i da su svi složeni hemijski procesi, koji su u osnovi razvoja i održavanja živih organizama, u potpunosti prilagođeni njenim specifičnim fizičko-hemijskim osobinama. Voda u prirodi ima tako značajnu ulogu jer je ”običnost” njenih osobina samo prividna. Kao hemijsko jedinjenje ona je, naime, potpuno jedinstvena. Izuzetno je stabilna, praktično univerzalni je rastvarač i snažan je izvor hemijske energije.
Zbog činjenice da je više od 70 % površine zemlje prekriveno vodom, planetu zemlju često nazivaju i plavom planetom.
Veči dio vodene površine zauzimju slane vode, 93 %, dok samo 3 % ukupne površine vode čine slatke vode. Zbog goleme potrošnje i sve većih onečišćenja, zdrave, čiste vode sve je manje te je zato neki već nazivaju plavim zlatom. Sve veći problem savremenog doba jeste nedostatak vode za piće. Najizraženiji problemi takve vrste su u zemljama trećeg svijeta, gdje je oko 80 % oboljenja prouzročeno uzimanjem onečišćene vode.
Sve ljudske aktivnosti utječu na ekosustave voda i mogu ugroziti slatkovodne izvore tj. količinu i kvalitet pitke vode. Tako danas mnogi krajevi u Europi nemaju vode za piće iako vode imaju u izobilju.Vodu ugrožavaju: štetne tvari iz industrije, nepročišćene otpadne vode iz domačinstva, prekomjerno korištenje otrova i gnojiva u poljoprivredi, betoniranje i asfaltiranje krajolika·zbog izgradnje puteva i cesta, sječa šuma i kisele kiše.
Vrlo mala količina vode potroši za piće i pripremanje obroka, samo 3-6 litara. Svu ostalu vodu koristimo za higijenu tijela, odjeće, prostorija. Samo za ispiranje WC-a, u kanalizaciju ode skoro 1/3 dnevne potrošnje vode. Industrijska proizvodnja dobara i moderna poljoprivreda troše goleme količine vode: npr., za proizvodnju jednog tetrapaka potroši se oko 5l vode, svaka plastična vrećica košta 10-20l, svaka limenka 40l vode. Kilogram novog papira proguta oko 100l vode , dok se za proizvodnju jednog kilograma recikliranog papira potroši 10l. Univerzalna primjenjivost vode s jedne strane i neodgovorno ophođenje tim dobrom s druge, dovode do neprestanog smanjivanja zaliha čiste vode.
Bosna i Hercegovina raspolaže slatkim i slanim vodama
Od većih riječnih slivova prostoru Bosne i Hercegovine u cjelosti pripadaju slivovi Bosne i Vrbasa. Termalne i mineralne vode, koje se javljaju u području vulkanskih stijena i tektonskih razloma, predstavljaju jedno od značajnih prirodnih bogatstava Bosne i Hercegovine.
Najpoznatiji izvori mineralne vode se nalaze u Kiseljaku, Kaknju, Srednjem, Busovači, Srebrenici, Žepi, Tešnju, Maglaju, Žepču itd. Najtopliji termalni izvor je banja Ilidža, gdje temperatura iznosi 580C.
