Zagreb već duže vrijeme muku muči s divljim odlagalištima otpada, čiji je broj u 2014. godini, prema podacima udruge Zelena akcija, narastao na više od 400.
Problem je, kaže Marko Košak iz Zelene akcije, što je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, zbog obveza preuzetih ulaskom u EU, u listopadu 2013. izdalo zabranu odlaganja svih vrsta otpada osim miješanog komunalnog na zagrebačko odlagalište Jakuševac.Time je onemogućeno odlaganje krupnog otpada na odlagalište, koji se ranije prikupljao dvaput godišnje i odvozio. Sada građani glomazni otpad odlažu gdje stignu.
Taj se otpad, kaže Košak, nekoliko mjeseci nakon zabrane ilegalno odlagao na Jakuševac, a nakon nove zabrane gradska je vlast zbrinjavanje otpada, objašnjava Košak, prepustila tvrtki CE-ZA-R.”Nakon optužnice o namještanju posla, CE-ZA-R prestaje zbrinjavati glomazni otpad te ga grad skladišti u reciklažnim dvorištima diljem grada. Skromni kapaciteti reciklažnih dvorišta ubrzo su se popunili te su diljem Grada počela nicati divlja odlagališta glomaznog otpada“, objašnjava Košak.Nakon toga gradska je vlast raspisala javni natječaj za zbrinjavanje tog otpada, no problem je u međuvremenu još više eskalirao.
“Gradska je vlast u nedostatku kvalitetnih rješenja panično izdala dozvolu za skladištenje tog otpada Robnim terminalima na Jankomiru. Međutim, taj prostor ni približno nije dovoljan za sav glomazni otpad tako da problem i dalje eskalira. Niču nova divlja odlagališta, pogotovo na lokacijama izvan užeg gradskog centra“, kaže Košak.
U Zagrebačkom holdingu, pak, tvrde da je u cilju poboljšanja skupljanja i odvoza krupnog otpada te u skladu sa zakonskim propisima, njihova podružnica “Čistoća” uvela sustav odvoza krupnog otpada na zahtjev građana, koji se, kako kažu, djelotvorno provodi u praksi.”Međutim unatoč tome, veliki broj građana svoj glomazni otpad u posljednjih šest mjeseci sustavno i krajnje neodgovorno odlaže na gradskim ulicama i drugim javnim i prometnim površinama stvarajući time na stotine divljih odlagališta otpada“, kažu u Holdingu.Ističu kako Grad Zagreb, “Zagrebački holding d.o.o.” i “Čistoća“, uz čišćenje nastalih divljih odlagališta, ulažu velike napore kako bi postupno smanjili problem.
No, kako su količine otpada iznimno velike, u postupku je osiguravanje dodatnog skladišnog prostora, a traže se, kažu u Holdingu, i druga odgovarajuća rješenja za cjelovito rješavanje problema zbrinjavanja glomaznog, kao i drugih vrsta otpada.
“Međutim, ona zahtijevaju određene procedure u kontekstu zakonskih propisa, kao i vrijeme za njihovu provedbu“, navode.
No, u “Zelenoj akciji” kažu da, iako gradska vlast krivicu za nastali problem prebacuje na neodgovorne građane s nedovoljno razvijenom ekološkom sviješću, to i nije baš tako.
Prema njihovom mišljenju, konstatno zanemarivanje sustava od strane gradskih vlasti i donošenje odluka koje su, kao kaže Košak, katastrofalne za sustav gospodarenja otpadom u Zagrebu, glavni su krivci za nefunkcionalnost.
“To dokazuje i podatak da se sustavom zelenih otoka i reciklažnih dvorišta u Zagrebu prikupi samo 1,6 posto ukupne količine otpada. Kada se tome priroda industrijski odvojen otpad, dolazi se do 25 posto odvojenog skupljanja otpada, što znači da se Zakonom propisan postotak od najmanje 50 posto izdvajanja do 2020. godine predviđenom infrastrukturom na zelenim otocima nikako neće moći ispuniti“, kaže Košak.