Identifikacija najvrijednijih riječnih ekosistema Republike Srpske u svrhu njihovog očuvanja, WWF je izradio kartu najvrijednijih rijeka u Republici Srpskoj, kao podlogu za strateško planiranje infrastrukturnih projekata.
WWF je u saradnji sa Republičkim zavodom za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa danas predstavio novu analizu i karte ključnih rijeka u Republici Srpskoj i regiji koje se ističu po biološkoj raznolikosti i očuvanosti staništa.Ovo je prvi korak u procesu koji WWF provodi u cijeloj regiji kako bi se osigurala budućnost najznačajnijih rijeka te usluge koje one pružaju društvu.
U junu prošle godine Međunarodna komisija za zaštitu Dunava (ICPDR), uključujući i predstavnike BiH, usvojila je dokument „Smjernice za održivu hidroenergetiku“u kojem promiče klasifikaciju riječnih segmenata prema njihovoj podobnosti za razvoj hidroenergije. Prema točno definiranim kriterijima, kao što su hidroenergetski potencijal te vrijednost okoliša i prirode, riječne segmente potrebno je klasificirati kao pogodne, manje pogodne i nepogodne za razvoj hidroenergje – „zone isključenja“. Kako se u dokumentu ne navodi koju bi metodudržave trebale primijeniti, WWF je u saradnji s Republičkim zavodom za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa i neovisnim stručnjacima iz regije razvio metodologiju koju bi i Vlada mogla koristitiprilikom službene identifikacije zona isključenja.
„Dobro očuvane rijeke važna su prednost za Republiku Srpskui odluka o njihovom iskorištavanju u energetske i vodnogospodarske svrhe mora biti rezultat strateškog promišljanja utemeljenog na znanstvenoevaluiranoj vrijednosti rijeka . WWF je napravio analizu kako bi utvrdio koje su najvrijednije rijeke u BiH i koje stoga zaslužuju posebnu pažnju prilikom planiranja infrastrukturnih projekata. Željeli bismo da ovo postane početak procesa nominacije zona isključenja u koji Vlada Republike Srpsketreba uključiti širok spektar dionika“, izjavila je Petra Remeta iz Mediteranskog programa WWF-a.
Metodologija WWF-a kao najvrijednije rijeke identificira one koje su u dobrom i vrlo dobrom stanju, te sa značajnom prisutnošću endemskih i zaštićenih vrsta riba i zaštićenih područja. Analiza 115 rijeka u BiH pokazala je da su mnoge od njih u dobrom ili vrlo dobrom stanju, dok ukupna duljina najvrijednijihriječnih segmenata iznosi čak 2.632 km, što obuhvaća 60% ukupne duljine analiziranih rijeka.
„Riječno bogatstvo prednost je za našu zemlju, ali postoji velika opasnost od prenaglog odlučivanja na iskorištavanje tog potencijala za energetske svrhe. Trebalo bi izbjeći pogreške koje su napravile druge evropske zemlje koje su prekomjerno iscrpile svoju riječnu mrežu. U mnogim slučajevima te zemlje danas imaju nacionalne programe za revitalizaciju vodotoka i troše velike količine novca za obnavljanjedegradiranih ekosistema koji više ne mogu besplatno pružati važne usluge, npr. čistu i pitku vodu te zaštitu od poplava“, izjavio je Dejan Radošević iz Republičkogzavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa.
Iako predstavnici ICPDRnisu bili u mogućnosti prisustvovati predstavljanju karata u Banja Luci, oni su posebnim pismom potpore poručili: „Glavni cilj primjene Smjernica je osigurati uravnoteženi pristup koji zapravo omogućuje niz koristi. Za energetski sektor to su pojednostavljeni proces ishođenja odobrenja, poboljšanje predvidljivosti i unaprijed dostupne informacije gdje je odobrenje projekta vjerojatno. Za sektor životne sredine to su povećanje transparentnosti, sudjelovanje u procesu donošenja odluka te zaštita osjetljivih riječnih segmenata.“
Rijeke ne poznaju granice i rješenja za njihovo upravljanje trebaju biti usvojena na regionalnoj razini. WWFće u sljedećim mjesecima organizirati prezentaciju najvrijednijih rijeka i u Federaciji Bosne i Hercegovine te Crnoj Gori, te započeti razgovore i sa tamošnjim institucijama kako bi počeli proces nominacije i tako pridonijeli dugoročnomopstanku najznačajnijih rijeka u regiji Dinarskog luka.