U sljedećih 5 godina na tržištima istočne Europe biće dosegnut vrhunac za investitore koji žele investirati u obnovljive energije.
Prognozu je izradio IBCentre, a temelji se na službenim planovima zemalja u ovoj regiji, kao i na stvaranju zakonodavnog osnova za državne potpore za projekte obnovljivih izvora energije.
Zbog ključnih igrača preferira se provođenje projekata na globalnim tržištima zapadne Europe i Azije, kao i nepostojanja ‘feed-in-tarifa’ u brojnim zemljama istočne Europe, ta tržišta nisu uspjeli prikazati brzi razvoj još.
Predstavljanje u razvoju nacionalnih tržišta u istočnoj Europi će postati dio poslovnog programa EuroSEF-2014 forumu, posvećen ubrzanju razvoja obnovljivih izvora energije za povećanje energetske ovisnosti Europe.
EuroSEF-2014 Forum je Europski razvoj obnovljivih izvora energije u smislu porasta hitnog povećanja energetske sigurnosti cjelokupne regije, te će se održati u Bruxellesu 26.septembra.
Prema izvješću istraživanja IBCentra, u skoroj budućnosti mnogi igrači će preći na prethodno podcijenjenim istočnoeuropskim zemljama poput Hrvatske, Slovenije, Srbije, Turske, Moldavije, Gruzije, Ukrajine i Azerbajdžana zbog veće konkurencije i “feed-in-Tarifni ‘smanjenja za obnovljive izvore na zapadnoeuropskim tržištima.
Prema EuroSEF-2014 stručnjaci Savjetodavnog odbora misle da dobar ekološki kapital i država uz prateću industriju, glavni su faktori za razvoj obnovljivih izvora energije u tim zemljama.
Slovenija, je osobito stavila svoj udio na male hidroelektrane industrije, a namijerava instalaciju 1,25 GW kapaciteta u sektoru i da poveća svoje kapacitete solarne energije za 150 MW do 2020.
Srbija planira instalirati vjetroelektrane s 1,4GW ukupnog kapaciteta i 190 MW fotonaponskih instalacija. Turska je, sa svoje strane, namijerava instalirati 20 GW novih kapaciteta vjetroenergije i 2GW solarne energije sustava.
Moldavija je u skorije vrijeme instalirala kapacitete u različitim sektorima obnovljivih izvora energije (s prioritetom za energiju vjetra i biomase) koja namjerava iznositi 400 MW.”Feed-in-tarifa” za obnovljive izvore energije objekata očekuje se da će biti odobrena do kraja 2014 u Moldaviji. Gruzija je s ciljem da se otvori novi 350 MW kapaciteta male hidroelektrane instalacije u narednih 4 godine. 400 MW vjetarelektrana kapaciteta i 150 MW solarnih kapaciteta su ciljevi Hrvatske.
Također je veoma ispaltivo, jer će u narednih 5 godina Rumunija otvoriti gotovo 1,5 GW vjetroelektrana kapaciteta. Bugarska planira pokriti 16% ukupno energetskih bilansa iz obnovljivih izvora, dakle, instalirajte 2 GW vjetroelektrana kapaciteta i 1,15 GW solarnih kapaciteta do kraja 2020.
Azerbajdžan na tržištu može postati vrlo atraktivan za razvoj programera zbog energetske strategije zemlje koja je rezervisala sredstava za 800 MW energije vjetra i 950 MW solarne instalacije kapaciteta do 2020.
Uz male hidroelektrane, energiju vjetra i solarnu energiju zapadnoeuropska regija će instalirati više od 1 GW kapaciteta pogon elektrana na biomasu .
Sve u svemu tu bi moglo biti instalirano preko 1,6 GW kapaciteta malih hidroelektrana, 4,69 – solarne kapaciteta, 6,3 GW – Vjetar kapaciteta.
Ukupna veličina obnovljivih energija na tržištu zapadne Europe može pristupiti 30000000000 €.
To je strateški plan EU-a u mogućnosti obnovljivih izvora energetskog sektora i investicija u novim europskim tržištima Istočne Europe.