Ekološka katastrofa u Ksamili, Albanija se bori da očuva svoju okolinu
Demokratska stranka u Ksamili, smatra da je proizvoljno ponašanje državnih struktura izazvalo ekološku katastrofu na obalama Ksamili, koje važe za turističke obale. Eksplozivna erupcija iz INUK koja je izazvana prije dvije sedmice na drvenoj konstrukciji, izazvala je paljenje rastinja na jednom od otoka , što je potez koji Demokratska stranka smatra kao nasilničko ponašanje koje ima negativni utjecaj na turizam na jednoj od najatraktivnijih albanskih obala.
Koordinator za pravnu pomoć u Demokratskoj stranci, Ervin Salianji, posjetio je područje u Ksamili, gdje je vidio zabrinutost stanovnika i nekih turista koji kažu da su razočarani devastacijom otoka. On je rekao da je namjerna i apsolutna neodgovornost državne vlasti koja je morala intervenisati odmah i tako udaljiti drvene konstrukcije. Prema njegovim riječima, takvo ponašanje je, nezakonito i neodgovorno, stoga Demokratska stranka osuđuje takva djela, i državna tijela koja se osjećaju iznad zakona i svih građana.
Mnoga druga područja u koje je općina uvela velike projekte kao urbanu prekvalifikaciju, rad se razvlačio mjesecima, ostavljajući stanovnike između zemlje i blata na duži vremenski period. U stambenim blokovima na području bivšeg filmskog studia “New Albanija”, općina je pokrenula projekt za urbano ponovno potvrđivanje tih kvartova i taj projekat još nije završen.
Ovaj projekt ima planirano vrijeme završetka ispisano na tabli, ali ljudi još ne znaju koliko bi to trebalo trajati, tako da još uvijek imaju problema sa blatom. Ulice su isprijesecane sa dubokim kanalima, koji sedmicama tako ostaju otvoreni. Otvoreni kanali su svakih 50 metara i tu su duboke jame za izgradnju šahtova. Te rupe su nepokrivene, i kao takve predstavljaju opasnost za stanovnike i djecu koja žive u ovom kvartu. Stanovnici su prisiljeni da se odluče na postavljanje dasaka preko jama, kako bi se izbjegle bilo kakve potencijalne nesreće. Iako vrijeme nije bilo dobro i radovi se nisu mogli brže odvijati, grad i dalje zaostaje sa radovima za nekoliko sedmica. Zbog tog odugovlačenja smetaju više ljudima nego što im čine dobra.
Albanija je sa gospodarenjem otpadom na veoma niskoj razini. Sistemi za prikupljanje čvrstog gradskog otpada su opremljeni samo za gradove, ali ne i za ruralna područja. Prakticira se manje recikliranje. Država je i dalje uglavnom neorganizovana , što doprinosi ozbiljnoj zabrinutosti zbog zagađenja okoliša i zdravlja ljudi. S nekim manjim iznimkama (na Sharra odlagališta i Bushat) . Druga dva glavna odlagališta koje su planirani da se u kratkom razdoblju izgrade su: Korce / Maliq (podržan od strane KfW-a), a drugi u Sarandi / Bajkaj (uz potporu Svjetske banke), koji se počeo graditi. Nema sistema naplate odlaganja otpada u ruralnim područjima i malim gradovima. Većina tih područja otpad odlaže u rijeke, zagađujići tako cijeli sliv rijeke, i okolno zemljište.
Postoje kampovi za čišćenje obala mora, i tu su većina volontera s Kosova.
Neki mladi ljudi su postali prvi dobrovoljci koji su se pridružili inicijativi da Coastal Agencija za održavanje čiste plaže. “Kampovi volontera” su raspoređeni na prostorima i do 10 plaža u zemlji. Učinkovite Oružane snage pomažu postavljanjem šatora gdje će volonteri odsjesti.
U tim šatorima može se smjestiti 20 do 25 osoba. Volonteri dolaze iz raznih gradova. No, većina su s Kosova. Osobe koje žele biti dio ove misije, primjenom online odabira, izaberu mjesto gdje žele odsjesti i dati svoj doprinos očuvanju čiste okoline. Rad kampa počinje u ranim jutarnjim satima. Rad je podijeljen i usmjeren da se održi čistoća plaže kako bi se promovirao turizam. Čiste se plaže i prikuplja otpad.
Volonteri u kampovima su smješteni na plaži Velipoji, Shengjini, Tales, Lalzi Bay, Drač, Golem, Vlora, Drymades, Borshi Himara, i kampovi se ostati otvoreni do kraja augusta.
“Ova sezona je uspjela”, rekao je direktor Agencije za održavanje plaže Velipojii. Auron Tara je zajedno sa zamjenikom ministra turizma, Alfred Dalipi sudjelovala u postavljanju kampa pod nazivom Kamp volontera. Tokom svog govora, rekao je da turizam treba da je standardiziran u cijeloj zemlji i ne može se prepustiti slobodnih lokalnim jedinicama. “Što se tiče Velipoji plaže, istaknuo je nedostatka obalne straže koja bi mogla kontrolirati ekološko stanje plaže. Smatra da je glavni problem sto više od 80% plaže zauzimaju ležaljke, te nedostatak javnog prostora,tako da se treba što više uključiti u samo očuvanje izgleda plaže, rekao je Auron Tare. Takođe je istaknuo činjenicu da Albanija nije privatna plaža. Treba ukloniti ovaj pojam, postoji samo javna plaža.”
Šef Agencije za obalu naglasio da je Obalna straža trebala biti isplaćena od strane vlasnika ležaljki za sunčanje, a ako to ne učine, onda se nesmiju dati licence za korištenje javnog prostora.
Zamjenik ministra u Ministarstvu zaštite okoliša Albanije , Dr. Djana Bejko, održala je sastanak sa predstavnicom MedPAN, Marie Roman, izvršnom tajnicom.
Sastanak je bio usredotočen na mrežu morskih zaštićenih područja na Sredozemlju.
Zamjenik ministra gospođa Bejko, navela je potrebe da se omogući razmjena iskustava u morskim zaštićenim područjima u Sredozemlju s ciljem primjene najbolje prakse pod određenim uvjetima našeg podneblja.
U okviru svoje strategije 2013-2017, MedPAN u partnerstvu s Ministarstvom za zaštitu okoliša će organizirati u Albaniji, od novembra 25-27 regionalnu radionicu za razmjenu iskustava, u suradnji s Centrom za regionalnu aktivnost za zaštićena područja od posebnog značaja (RAC / SPA) uz financijsku potporu IUCN-Med i francuskog MPA Agencije.
Dr.Bejko zamjenik ministra je naglasila je, da će ova radionica, pored ostalog imati utjecaja na povećanje svijesti svih ključnih aktera i zainteresiranih strana na potrebe i prioritete za poboljšanje zaštite i upravljanja u Albaniji mPas. U isto vrijeme za politiku morskih zaštićenih područja, rekla je gospođa Bejko su u potpunosti u skladu sa zakonom, direktive i napori albanske vlade, nacionalne i međunarodne organizacije o zaštiti obalnih i morskih područja EU-a koordinirao.
Mreža za PZPM u Mediteranu ima za cilj poboljšanje kapaciteta za upravljanje i administrativno osoblje u tim područjima, kao i tehničke poslove upravljanja podrška putem Centra za regionalnu aktivnost za zaštićena područja od posebnog značaja na području Sredozemlja.